POSJETITE GLAS ISTINE

Zamjenik glavnog državnog tužioca podnio krivičnu prijavu protiv šefa zbog slučaja Dodik…

Zamjenik glavnog državnog tužioca Džermin Pašić podnio je Tužilaštvu Bosne i Hercegovine krivičnu prijavu protiv svog šefa Milanka Kajganića, glavnog tužioca i tužiteljice Vedrane Mijović zbog postupanja u predmetu napada na ustavni poredak u kojem je istraga obustavljena protiv Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića, saznaje Detektor.
Pašić je Posebnom odjelu za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju Državnog tužilaštva u srijedu, 12. novembra, predao prijavu protiv Kajganića i Mijović zbog sumnje da su štitili Dodika i drugu dvojicu osumnjičenih, potvrdio je Detektoru izvor iz pravosuđa.
Kako se navodi u prijavi u koju je Detektor imao uvid ona se dostavlja i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, Uredu disciplinskog tužioca, Komisiji za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Uredu visokog predstavnika, Delegaciji Evropske unije u BiH te Misiji OSCE-a u BiH.

POSJETITE ARHIVU PORTALA

Pašić nije želio za Detektor komentarisati krivičnu prijavu.

U prijavi se navodi da su Kajganić i Mijović u periodu od 22. januara 2025. do 3. novembra 2025. godine da bi zaštitili Radovana Viškovića, Milorada Dodika i Nenada Stevandića od vođenja krivičnog postupka za krivično djelo “napad na ustavni poredak”, počinili krivično djelo “zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja”.
Kako je u prijavi navedeno, nakon formiranja predmeta u Tužilaštvu on je automatskom dodjelom predmeta signiran na postupanje Vedrani Mijović kojoj je potom, odlukom glavnog tužioca, 24. januara 2025. godine pridružen zajednički istražni tim.
Taj tim je donio rješenje o provođenju a potom i proširenju istrage protiv Radovana Viškovića, Milorada Dodika i Nenada Stevandića zbog sumnje da su počinili krivično djelo “napad na ustavni poredak”.
Na osnovu toga upućen je prijedlog za određivanje pritvora, koji je Sud BiH prihvatio te naredio raspisivanje potjernice.
Pašić u prijavi navodi da su Kajganić i Mijović imali dogovor da zadrže Mijović kao jedinu tužiteljicu tokom istrage čime je, kako navodi Pašić u prijavi, Kajganić “iskoristio službeni položaj glavnog tužioca” i donio odluku u junu 2025. godine kojom su stavljene van snage odluke o formiranju tužilačkog tima.

Dalje se dodaje da je dogovoreno ukidanje pritvora i povlačenje raspisanih potjernica što Pašić smatra prekoračenjem ovlasti kao i stupanje u kontakt s osumnjičenim i njihovim advokatom.

Dalje se navodi da je 4. i 9. jula, suprotno Zakonu o krivičnom postupku te rješenju o pritvoru i raspisanim potjernicama, “osumnjičene koji su na njima poznat način pristupili u službene prostorije Tužilaštva – drugoprijavljena ispitala na zapisnik a potom Sudu podnijela prijedloge za ukidanje mjere pritvora a da policijski organ nije obavijestila o prisustvu osumnjičenih”.
Zbog toga Dodik, Višković i Stevandić nisu lišeni slobode ili zadržani, niti sprovedeni u Sud u skladu sa donesenim odlukama.
Time je bez prethodnog opoziva naredbe Tužilaštva i obavještavanja policijskih agencija kojima je izdata zbog postojanja pritvorskih razloga, osumnjičenima omogućen izlazak iz službenih prostorija pri čemu Sudu nisu predložene mjere obezbjeđenja postupka po pritvorskim razlozima, navodi se u prijavi.
Nakon toga je s ciljem stvaranja uslova za donošenje odluke kojom će se obustaviti istraga u ovom predmetu bez interne kontrole, Vedrana Mijović – uz saglasnost Milanka Kajganića, saslušala rukovodioca Odjela i time onemogućila da vrši nadzor nad radom u ovom predmetu te je 30. oktobra 2025. godine Mijović uz saglasnost Kajganića, donijela naredbu o obustavi istrage protiv Dodika, Stevandića i Viškovića.
“(…) a da prethodno nisu izvršili svoje službene dužnosti gonjenja učinilaca krivičnog djela i okončali istragu s dovoljno razjašnjenim stanjem stvari, niti su o donesenoj odluci obavijestili oštećenog (Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine), čime su učinili neefikasnim osiguranje ustavnog poretka BiH i poštivanja zakonitosti na njenoj teritoriji”, navedeno je.

Ovime su Viškoviću, Dodiku i Stevandiću učinili korist u vidu zaštite od vođenja krivičnog postupka pred Tužilaštvom i Sudom Bosne i Hercegovine, odnosno spriječili postupak utvrđivanja njihove krivične odgovornosti za radnje krivičnog djela, svjesni postojanja stvarnih razloga za obezbjeđenje prisustva osumnjičenih i uspješno vođenje postupka kao i postojanja dokaza o svršenom krivičnom djelu za koje su bili osumnjičeni, navodi se u prijavi.

U spisku dokaza koji se navode u prijavi, Pašić je priložio dopis Visokom sudskom i tužilačkom vijeću o kontinuiranim radnjama ugrožavanja prava i nezavisnosti od 7. oktobra 2025. godine.

Glasnogovornik Tužilaštva BiH je na usmeni upit za potvrdu primanja krivične prijave i komentar zatražio pismeni upit na koji nije odgovoreno do trenutka objave teksta. Kajganić nije odgovorio na pozive i poruke za komentar, dok je Mijović novinare uputila na glasnogovornika Tužilaštva BiH.

Tužilac Džermin Pašić otvoreno – svakodnevno trpim mobing od Milanka Kajganića

Od preuzimanja funkcije koja mi je povjerena, suočen sam sa stalnim ograničenjima, navodi Pašić u dopisu VSTV-u.
Džermin Pašić, zamjenik glavnog državnog tužioca u dopisu je još početkom oktobra upozorio krovnu pravosudnu instituciju u BiH da se njegov položaj degradira i da ga se zaobilazi tokom istrage napada na ustavni poredak te da trpi mobing glavnog tužioca Milanka Kajganića za kojeg je naveo da je uspostavio mehanizam kontrole donošenja odluka u predmetu gdje je osumnjičeni bio Milorad Dodik, saznaje Detektor. Mjesec dana poslije, rukovodstvo i članovi Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) i dalje ignorišu upite.
Zamjenik glavnog tužioca je početkom oktobra ove godine pismeno VSTV-u hronološki objasnio probleme s kojima se suočava na svom radnom mjestu zbog postupanja Milanka Kajganića, glavnog državnog tužioca, sadržaj je dopisa u koji je Detektor imao uvid.
Ovaj dopis jedan je od niza dokaza sa spiska u krivičnoj prijavi koju je u srijedu, 12. novembra, Pašić podnio Državnom tužilaštvu protiv svog šefa i tužiteljice Vedrane Mijović optužujući ih da su donosili odluke u korist tada osumnjičenih bjegunaca Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića.
Pašić je za Detektor potvrdio da je poslao pritužbu još prije mjesec dana ali da VSTV nije reagovao.
– Nisam dobio nikakav poziv a očekivao sam da će me neko pozvati s obzirom na pritužbu koja je vrlo ozbiljnog karaktera, kazao je Pašić.

Kolektivno odlučivanje

Predsjednik VSTV-a Sanin Bogunić nije želio za Detektor usmeno komentarisati saznanja od Pašića te je tražio pisani upit na koji iz VSTV-a još nisu odgovorili. Vijeće je održalo dvije javne sjednice nakon dopisa na kojima on nije spominjan.
U ovom dopisu od 7. oktobra, Pašić je podsjetio da se pred Tužilaštvom vodi postupak protiv Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivično djelo “napad na ustavni poredak”. U međuvremenu je u ovom predmetu donesena odluka o obustavi istrage.
Kako Pašić navodi on je u ovom predmetu imao ulogu nadzora te je postupao u određenim procesnim prilikama i učestvovao u određenim provedenim radnjama dokazivanja.
– Na moj prijedlog formirani su tužilački timovi uz postupajućeg tužioca sve kako bi se postupak učinio efikasnijim, lišen svake negativne percepcije i preispitivanja nezavisnosti i nepristrasnosti u radu, naveo je zamjenik glavnog tužioca pojašnjavajući kako je funkcionisanje tužilačkih timova pretvoreno u vid kolektivnog odlučivanja i preglasavanja u donošenju odluke.
– Brojni su primjeri u kojem tužilačke odluke u važnim predmetima do danas nisu donesene upravo zbog ovog nametnutog standarda kolektivnog odlučivanja, koji danas očito predstavlja instrument kontrole isključivo u kapacitetu glavnog tužioca, navodi se u dopisu.
Pašić, osvrćući se na predmet protiv Dodika, Stevandića i Viškovića, navodi kako je suočen s poteškoćama i opstrukcijama rada te da to dolazi do izražaja zbog vrste krivičnog djela, visokih funkcija koje obnašaju osumnjičeni, te velikog interesovanja javnosti.
Formiranjem ovog predmeta, kako se navodi u dopisu u koji je Detektor imao uvid, narušeni su odnosi glavnog tužioca i Pašića zbog razlike u mišljenjima. Od juna 2025. godine nije sazvan nijedan kolegij, navodi Pašić u dopisu i dodaje kako nije imao neposrednu službenu komunikaciju s Kajganićem koja se odnosi na organizaciju rada i funkcionisanje Tužilaštva.
Zamjenik glavnog tužioca navodi kako je u predmetu protiv Dodika i drugih, koji je u vrijeme njegovog dopisa bio aktivan predmet bez donesene tužilačke odluke, predlagao da se skrati formirani tužilački tim sa devet na četiri tužioca što je odbijeno.
– Odluka ne bi bila upitna da glavni tužilac nije nedugo nakon toga, koristeći se argumentacijom mog prijedloga donio odluku da se tim rasformira a dalji rad na predmetu povjeri na postupanje samo jednoj tužiteljici na koju je isti prvobitno bio i signiran, navodi se u dopisu te dodaje da je jedan od razloga za formiranje tužilačkog tima bila percepcija javnosti u vezi s porodičnim prilikama tužiteljice, čiji otac je bio član SNSD-a.

Stalna ograničenja

– Kao zamjenik glavnog tužioca i rukovodilac Odjela, postupajućoj tužiteljici izdao sam uputstvo da me informiše o svim mjerama i radnjama koje ima namjeru preduzeti, odnosno zatražio sam informaciju o planu istražnih aktivnosti, naveo je Pašić, dodajući kako je tužiteljica to uputstvo ignorirala te da je u julu 2025. godine poduzela određene radnje koje se tiču predaje osumnjičenih. Navodi kako izvještaj o poduzetim radnjama nije dobio te da je on dostavljen glavnom tužiocu.
Pašić je dobio poziv za saslušanje svjedoka u svojstvu zamjenika glavnog tužioca što je smatrao potrebom za njegovim izuzećem od nadzora nad radom i pregledom donesenih odluka.
Ispitan je, kako navodi 30. septembra 2025. godine te je “lišen dalje mogućnosti korištenja prava i izvršavanja obaveza zamjenika glavnog tužioca – rukovodioca Odjela”.
Pašić navodi da je svakodnevno suočen s različitim oblicima pritisaka na rad, koji imaju prirodu mobinga.
On u dopisu VSTV-u navodi kako je u septembru 2024. godine imenovan za jednog od rukovodilaca Posebnog odjela za organizovani, privredni kriminal i korupciju te ujedno za šefa Odsjeka za organizovani kriminal ali da su mu tom odlukom ograničena ostvarenja određenih prava i obaveza rukovodioca Odjela na Odsjek za organizovani kriminal, krijumčarenje ljudi i terorizam.
– Dakle od preuzimanja funkcije koja mi je povjerena, suočen sam sa stalnim ograničenjima, navodi Pašić u dopisu VSTV-u i dodaje da odluka o njegovom imenovanju nije usklađena s pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Posebnog odjela, niti internim propisom Tužilaštva.

Formiran predmet

On navodi kako su u Odsjeku za terorizam i Odsjeku za krijumčarenje ljudima već bili imenovani rukovodioci te da nakon imenovanja nije mogao izraziti mišljenje o rješenjima rukovodnih kadrova u ovim odsjecima iako je njima rukovodio.
Zamjenica predsjednika VSTV-a Sanela Gorušanović Butigan također nije željela komentarisati saznanja iz Pašićeve prijave te je novinare uputila na predsjednika Bogunića. Članovi Vijeća Duška Bogojević, Saša Sarajlić, Davor Martinović i Željka Fabić također nisu željeli javno komentarisati slučaj.
Iz Ureda disciplinskog tužioca nisu odmah odgovorili da li je na osnovu Pašićevog dopisa formiran predmet protiv Kajganića.
Tužilac Pašić je zbog postupanja u predmetu protiv Dodika, Stevandića i Viškovića uputio krivičnu prijavu protiv Kajganića i postupajuće tužiteljice Vedrane Mijović.
Na osnovu ove prijave Tužilaštvo BiH je formiralo predmet. Disciplinski tužioci nisu još uvijek saopštili da li su oni formirali i disciplinski predmet.

Detektor / Oslobođenje